PEČAT MIGRACIJE

Pojmovi utiču na percepciju, na što ukazuje sljedeća analiza članaka iz „Tiroler Tageszeitung“: pojam sa negativnom nacionalno-socijalističkom konotacijom „Fremdarbeiter“ (strani radnik)  koristio se samo 1945./46. i tek ponovo od 1960. godine do početka 70-tih godina, nakon toga samo sporadično. Od 1945. korišten je neutralni pojam „Ausländer“ (stranac), učestalije od kraja 1980-tih godina. „Gastarbeiter“ (gostujući radnik ili radnik gost) je jedan od centralnih pojmova koji se često koristio od 1960-tih do početka 1990-tih godina. Pojmovi migranti i migrantkinje počinju se koristiti od sredine 1990-tih godina pored izraza „AusländerInnen“ (stranci i strankinje).

Često su migrantima pripisivali signifikantan izgled. Kao na ovoj ilustraciji muškarac sa brkovima i žena sa maramom iz dvevog lista

Strani radnik /Strana radnica

Izraz je se koristio u vrijeme nacionalsocijalizma za onu stranu radnu snagu, koja je bila na prisilnom radu. U Austriji je se taj izraz često koristio i nakon 1945. godine, pa sve do početka 1970-ih.

Strani gost radnik/radnica

Uz razdoblju između 1960-ih i 1970- godina, se za svu vrbovanu stranu radnu snagu koristio izraz „gosti radnici (gastarbajteri)“. Taj izraz samo uljepšava stvarno stanje: Prema doseljenicima se nikada nije odnosilo kao prema pravim „gostima“. Taj pojam je 1990-ih izgubio svoju relevantnost. 

Inozemac/Inozemka

Inozemac/Inozemka smatra se neutralnim izrazom za većinu ljudi koji nemaju državljanstvo zemlje koja ih je primila, tj. zemlje u koju su doputovali. Širina pojma može biti problematična: Inozemcom se označuju i turist, kao i doseljenik, državljanin treće države, ali i državljanin Europske unije, izbjeglica i radnica i radnik migrant.

Stranac/Strankinja

Po austrijskom zakonu, stranci su osobe koje ne posjeduju austrijsko državljanstvo. U svakodnevnom jeziku taj pojam asocira na nešto „nepoznato”,  „nepovjerljivo” ili čak nešto „čega bi se trebalo bojati”. Dakle, povezuje se s nečim što je negativno.

Migracija/Migrant/Migrantkinja

Pojmovi uključuju sve oblike mobilnosti. Tu se ubrajaju, na primjer, ciljano vrbovanje zapošljavanja radnika za potrebe rada u inozemstvu, dobrovoljna migracija, bijeg, ali također i međugradska (unutar jedne zemlje) i međunarodna migracija van državnih granica.

Transmigracija

Transmigranti/Transmigrantkinje žive u nekoliko svjetova. Njihove aktivnosti i životni moto povezuje u pravilu njihovu zemlju podrijetla, a također i društvo u koje su primljeni,  i dovode ih u odnos sa socijalnim okruženjima koja se preko kompleksnih obiteljskih, gospodarskih, socijalnih, institucionalnih, vjerskih i političkih mreža stabiliziraju. Transmigranti/Transmigrantkinje posjeduju promjenljive i raznolike pripadnosti.

Međunarodna migracija

UNO definira međunarodnu migraciju kao dobrovoljnu (privremenu ili trajnu) selidbu neke osobe iz jedne nacionalne države, čije državljanstvo ta ista osoba već posjeduje, u drugu. Zbog te definicije se ne može izbjeglice, prognanike ili druge koji su prisiljeni napustiti svoje domove, opisati kao međunarodne migrante/migranatkinje. Međunarodni migranti/migrantkinje ne uživaju ista priznata prava, kao osobe kojima je priznat status izbjeglice ili kao osobe koje su primljene u državljanstvo dotične zemlje.

Ljudi s migracijskom pozadinom ili migracijskom prošlošću

Statistik Austrija ukazuje na to -za razliku od Zavoda za statistiku u Njemačkoj-, da se potomci useljenika, čija su oba roditelja rođeni u inozemstvu, obilježavaju kao „osobe s migracijskom pozadinom”. Postavlja se pitanje, ne samo iz statističkog istraživanja, da li uopće  ima smisla i nakon toliko generacija istraživati nečije povijesno podrijetlo: Zar nije i sami korak primanja u državljanstvo zadnja točka definitivne integracije, mora li se detaljnom analizom migrantskog podrijetla i pojam integracije pretvoriti u zastario.